razvoj

Razvoj „Bele“ u Europi

U Evropi do danas razvilo se više varijanti te kartaške igre, no sve njih povezuju ustvari zajednička i opća obilježja. Igra se sa snopom od 32 karte, prisutne su francuske ili njemačke kartaške boje (nama znane kao „mađarice“), zvanje kralja i dame u adutskoj boji naziva se „bela“, te na kraju skupina zvanja u rasponu je od 20 do 200 bodova, uključujući i belot. Počeci belota povezani su uz Francusku, a datiraju iz razdoblja prve polovice XIX st., točnije oko 1860. godine. Belot se pojavljuje istodobno u bogatim židovskim zajednicama na području Nizozemske i Mađarske, a mađarska kartaška enciklopedija spominje dvije varijante bele, koje su se prve pojavile kod njih.

Razvoj „Bele“ kod nas

Kartaška igra belot prvi se put u Hrvatskoj službeno spominje 1967. godine u izdanju „Sportske štampe“ i „Stvarnosti“ uz igre preferans, pasijans, tablonet. Danas, prema nekim neslužbenim anketama i istraživanjima, od približno milion stanovnika šireg područja Zagreba, barem polovica igra belu, dok ih pola manje igra pasijans i bridž. Riječ je o podacima objavljenim u jednoj zanimljivoj emisiji o kartanju na drugom programu Radio Zagreba. U razdoblju između dva svjetska rata u nas nema puno podataka o belotu, no poznato je da je na javnim mjestima ta igra bila zastupljena. Tijekom Drugog svjetskog rata, u vojnim se postrojbama često kartala bela, dok se nakon završetka rata broj igrača znatno proširio, ali se o tome nije javno pričalo, jer se to smatralo protivnim tadašnjem „socijalističkom moralu“.Tako sedamdesetih godina belot postaje vrlo popularnom društvenom igrom, isključivo sportsko nadmetaćkog i natjecateljskog karaktera, gdje se uvijek držalo do „rejtinga“ tko je bolji, bilo pojedinačno bilo po skupinama (firme, organizacije, udruge itd.). Znala se formirati i liga za pojedinu godinu, a također se odlazilo i na međunarodna neformalna natjecanja (Njemačka, Francuska, Mađarska) baš kao i u mnogim priznatim sportovima. Iz tog razloga belot doživljava punu afirmaciju, osnivaju se belot klubovi diljem Hrvatske i to uglavnom humanitarnog karaktera, počinju se proizvoditi hrvatske karte za belot sa hrvatskim likovima i imenima.

Pregled sadašnje situacije

Danas se belot igra profesionalno prema pisanim i opće prihvaćenim pravilima, kako u nas tako i vani uz tri moguće varijante: belot u dvoje, belot u troje, belot u četvero koji jedini ima status služenog belota, a stara narodna poslovica „U svakom zlu neko dobro“ i ovdje se pokazala istinitom. Naime, inačice u pravilima, gdje su jedni igrali belu s obaveznim zvanjem, dok drugi nisu ili su se karte dijelile u smjeru kazaljke na satu, ali i obrnuto nametnula su prirodnu potrebu za stvaranjem jedinstvenih pravila belota u čemu je BKV i uspio. Posebno je zanimljivo i vrijedno istaknuti da je danas belot popularan među svim slojevima i generacijama našeg društva: mladim ljudima, učenicima, studentima, športašima, navijačima, radnicima, službenicima, intelektualcima i političarima. Važnost ove činjenice naglašavamo zato što je u suvremenom svijetu dominacija spektakularnih elektroničkih igara i ekstremnih sportova osamila mlade ljude, „privezala“ ih za osobna računala i oduzela im ljekovitu dozu društvenosti, koju svaka IGRA (sportska igra) mora imati, a to je : druženje, raspravljanje, umno i psihološko nadmudrivanje. Stoga moram napomenuti, iako svaki elaborat ovisi o stručnosti  autorove prezentacije, ovdje je podjednako važna i narav Belot kluba Velebit i njegova predsjednika Josipa Brace Pila. Naime, uspjeh i bogatstvo kako gradskog, tako i seoskog života ovisi o mnogim malim i velikim ljudima, ljudima iz politike, znanosti, športa, umjetnosti, kulture, zabavne industrije, ljudima koji su na čelu države, ali i o ljudima „nevidljivim“, tvz. malim ljudima, koji oplemenjuju, nadahnjuju i obogaćuju naš život. Svi oni okupljeni su u BKV-u, koji stoluje u strogom središtu našeg glavnog grada, na Trgu Bana Jelačića 15 sa jednim i jedinstvenim ciljem: da kroz sportsko nadmetanje i živo druženje mrvicom svakodnevne brige za bližnjega i onog daljnjega, ali potrebitoga pokažu dobru volju te kroz natjecateljski duh stvore sredstva neophodna najugroženijim skupinama. Sam predsjednik kluba neobična je pojava. Od jedne društveno kartaške igre stvorio je instrument i medij za  pomoć potrebitima. Popularnu igru proširio je na sve slojeve društva, a njen natjecateljski karakter iskoristio za osnivanje jedinstvenih pravila i podizanje iste u sportski rang. Stoga možemo slobodno reći da je Belot danas jedna od najpopularnijih i najrasprostranjenijih društveno natjecateljskih igara u Hrvatskoj. Ima neposredni utjecaj na sve sudionike različite dobi, spola i zanimanja u stremljenju i s urođenom željom za sportskim i fair nadmetanjem, koje često ovisi o znanju, koncentraciji i umješnosti natjecatelja-sudionika.