povijest

Kratka povijest društveno-misaone igre  „Belot“

O samom nastanku i podrijetlu bele što nam možda i ne ide u korist, postoji mnogo mišljenja i nagađanja, ali jako malo dostupnih činjenica. Mnogi, naime smatraju kako je bela, zbog svog imena, francuskog podrijetla. Naime, u francuskom službenom rječniku Nouveau Petit le Robert, u izdanju iz 1995. godine stoji kako je riječ belot (fran. Belotte) u francuski rječnik ušla početkom 20.stoljeća zaslugom Nizozemca W. Belotta, koji je tu kartašku društvenu igru donio u Francusku. Podaci nam govore kako su se prve igre iz porodice belota pojavile istodobno u židovskim zajednicama na području Nizozemske i Mađarske. Prema podacima iz Nizozemske ta se igra razvila iz stare kartaške igre „calaba“. U Mađarskoj, iz koje potječe belot, igra se razvila iz marijaša, stare franceslo-njemačke igre iz 16. stoljeća, koja se u Hrvatskoj igra i danas.

Belot se u 19. stoljeću u Hrvatskoj još ne spominje. Prve zabilješke o igrama iz te porodice iznio je Franjo Valić u svojoj knjizi „Pravila komerskih igara na karte“, koja je 1920. godine izašla istodobno u Zagrebu i Osijeku. U knjizi se, među ostalim, spominje igra, koja u potpunosti odgovara belotu, samo za dvoje, kod koje postoji različita jakost boje po redu : tref, pik, karo, herc, a najjača je karta adutski dečko. Valić također navodi pravila igre te igre do 501, s time da četiri dame vrijede 200 bodova, četiri desetke 150 bodova te pravo prvenstva „bele“ itd. Između Prvog i Drugog svjetskog rata u nas nema puno podataka o igrama belota. Belot je bio u drugom planu, ali s obzirom na okolnosti to nije niti čudno. U razdoblju nakon rata o kartanju se već puno više govori, mada se ono nije ubrajalo u uzorne oblike ponašanja. Ono se smatralo ne baš primjerenim načinom provođenja vremena, što ne znači da se nije kartalo i to vrlo primjereno pa čak i u humanitarne svrhe. No to je bilo vrijeme sasvim drugih moralnih i etičkih kodeksa, a da ne govorimo o i moralno etičkih predrasuda. Stoga ne čudi to što je belot s vremenom, kao izrazito dinamička igra, postajao sve popularniji. Igrali su ga studenti, radnici, umirovljenici. Sedamdesetih postaje neprijepornim gospodarom društvenih događanja, te se počinju osnivati i neformalna društva u kojima se isključivo igra belot i organiziraju natjecanja uglavnom humanitarnog karaktera.